Sadržaj

Novosti

Nastupi, gostovanja, druženja... u 2011. godini

1.  "Novogodišnji koktel" -01.01.2011.
2. Gostovanje u Zaboku - 21.01.2011.
3. Gorski kotar u metropoli - 02.04.2011.
4. 2. Festival starina "Iz bakine škrinjice" - 07.05.2011.
5. "Naš kanat je lip" - Poreč - 04.06.2011.
6. "Kanat pul Ronjgi" - Ronjgi - 10.06.2011.
7. Sv. Antun - Stara Sušica - 11.06.2011.
8. Sv. Vid - Kupjak - 18.06.2011.
9. Međunarodni koncert - SPC Ravna Gora - 10.07.2011.
10. Međunarodni koncert u Puli – 12. 07.2011.
11. PanFest - 23.07.2011.
12. Kraljevo - 20. 08. 2011.
13. Dani lana - 04.09.2011.
14. Dani krumpira, Fužine - 01.10.2011.
15. Bundevijada - 08.10.2011.
16. Dan Općine i Župe Ravna Gora - 15. - 17.10. 2011.
17. Grobnička jesen – 21.10.2011.
18. Blagdan Svih Svetih - 01.11.2011.
19. Goranska riječ kroz pjesmu i ples - 12.11.2011.
20. CASTRUM - cjelovečernji koncert - 19.11.2011.
21. Gostovanje u Marinićima - 16.12.2011
22. Ususret Božiću - 24.12.2011
23. Božićno - novogodišnji koncert u Ravnoj Gori - 29.12.2011

 "Novogodišnji koktel" - 01.01.2011.

Subota 1. siječnja 2011. godine. bio je lijep, sunčan i topao dan. Neuobičajeno ugodno vrijeme za ovo doba godine.

Na pozornici ispred Sportsko poslovnog centra "Goranka" točno u podne, imali su nastup KUD "Sloga" i naš pjevački zbor "Gimpl". Ovih je dana Ravna Gora bila puna turista smještenih u ugostiteljskim objektima i privatnim kućama. Velik broj tih gostiju, zjedno sa mješanima Ravne Gore okupio se na ravnogorskom trgu. Limena glazba nastupala je prije nas i odsvirala je nekoliko skladbi, a zbor se predstavio sa sedam pjesama. Bile su to: "Ruža crvena", "Vilo moja", "Milost", "Kaljinka", "Ka se vrnem", "Ki je Rauna Gara" i na kraju neslužbena himna Gorskog kotara "Gorski kotare moj". Okupljeni slušatelji nagradili su nas s pljeskom.

Uz nas predstavila se i vlasnica tvrtke "Kota" d.o.o. Blažica Sveticki sa svojim domaćim proizvodima. Neki su ih po prvi puta probali te se oduševili. Nudila se kuhana rakija, čaj, čvarci, pašteta od čvaraka i domaći kruh. Sve je to bilo fino i ukusno.
Ovo je bio naš drugi uzastopni nastup na prvi dan Nove godine. Vjerujem da će se takva tradicija nastaviti i ubuduće uz još veći broj izvođača, posjetioca i poneku čašu kuhanog vina.

Nataša Ružić

na vrh

Galerija slika

 "Gostovanje u Zaboku " - 21.01.2011.

Nakon uspješnog nastupa na koncertu u Krapinskim Toplicama MPZ „Gimpl“ pozvan je da nastupi u Zaboku. Poziv smo s veseljem prihvatili i iskoristili za cjelodnevni posjet Krapinsko-zagorskoj županiji.

Prva postaja našeg izleta bilo je Staro selo u Kumrovcu, smješteno u dolini rijeke Sutle između Cesargradske i Kunšperk gore. Etno muzej datira od 1953. godine kada je rodna kuća Josipa Broza Tita uređena u Memorijalni muzej maršala Tita sa etnografskim i biografskim postavom. Tijekom 60-tih godina 20. stoljeća otkupljene su stare kuće i staje te su rekonstruirani kameni most i stara cesta, reguliran potok Škrnik i obavljeni svi potrebni restauratorski radovi. Danas je to najveći etno muzej u Republici Hrvatskoj; tradicijski uređen prostor koji dočarava autentični izgled zagorskog sela na početku 20. stoljeća. Sadržava oko 40 objekata hiža mazanki i zidanki. U kućama su tematski izloženi predmeti prema obrtima i običajima karakterističnim za Hrvatsko zagorje pa tu nalazimo: kovače, kolarstvo, od konoplje do lana, zagorsku svadbu, majstore u radu, proizvodnju drvenih predmeta i igračaka i dr. Sačuvana je i pučka škola, kasno barokna kurija, livade i obradive površine. Unutar Sela žive autohtone obitelji u nekoliko novo izgrađenih kuća koje slijede tradicijsko nasljeđe.

Nakon ugodne šetnje Kumrovcem uputili smo se u glavni grad Krapinsko-zagorske županije Krapinu. Krapina je smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uz rijeku Krapinčicu. Grad se spominje od 1193. godine, a poznat je po krapinskoj utvrdi u kojoj su živjeli hrvatski banovi i kraljevi. U Krapini je 1809. godine rođen Ljudevit Gaj, idejni vođa Hrvatskog narodnog preporoda. Krapina je, međutim, poznata ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavome svijetu po lokalitetu Hušnjakovo koje je najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka s najbogatijom i najraznolikijom fosilnom zbirkom. Iskapanja su vršena od 1899.-1905. godine pod vodstvom paleoantropologa Dragutina Gorjanovića Krambergera. Ukupno je pronađeno oko 5.000 predmeta: oko 900 ljudskih fosilnih kostiju ( od više desetaka osoba starosti od 2-40 godina), fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja. Pronađeni su i artefakti koji su pripadali musterijanskoj kulturi. Starost odgovara vremenu od prije 130.000 godina ( zadnji veliki interglacijal). Ustanovljeno je da su u špilji živjele dvije rase; obje su bile na visokom stupnju razvoja. Izrađivali su oruđa, brinuli se za bolesne, pokapali mrtve i bili religiozni. Najočuvanija je svjetski poznata lubanja C koja je pripadala mlađoj ženskoj osobi. Originalni nalazi nalaze se u Zagrebu u Hrvatskom prirodoslovnim muzeju. Intersantna je činjenica da je znanstvenik Kramberger prvi upotrijebio rendgen za proučavanje fosilnih ostataka kostiju.

Kako bi se što širi krug ljudi mogao upoznati s nalazištem izgrađen je jedinstveni muzej neandertalaca. Autori multimedijskog prostora muzeja su paleontolog Jakov Radojčić i arhitekt Željko Kovačić. Muzej je smješten na prostoru između Hušnjakova i Josipovca i zauzima 1200 m četvornih na dvije etaže, a oblikom podsjeća na ljudski mozak. Obilazak započinje 16-minutnim filmom o životu neandertalaca. Početak izložbe prikazuje Krapinu iz tog vremena, apoteku u kojoj su vrlo stručno zaštićeni prvi nalazi poslani Krambergeru. Slijedi razvoj suvremene znanosti od Columba, preko Kopernika, početka razvoja geologije, prvih otkrića pračovjeka u Neandertalu, otkrića 1886. u Spyju u Belgiji, javanskog čovjeka do 02.09.1899. kada su započela iskapanja u Hušnjakovom. U trećoj se dvorani nalazi rekonstrukcija nalazišta u Hušnjakovu, kopije nalaza i prikaz života i rada paleontologa Krambergera. Usponom po spirali-dvostrukoj uzlaznoj pužnici i simbolički se prolazi kroz kozmičku, kemijsku i organsku zemljinu evoluciju. Obrađen je postanak svijeta, povijest zemlje, prvi organizmi do dinosaura, slijed razvoja života od prvih hominida do krapinskog neandertalca. Kao posebnost muzeja treba istaknuti prvu svjetsku rekonstrukciju ardipitekusa ( biće staro 6 miliona godina- izumrla vrsta poznata iz vrlo rane faze razvoja huminida). Na kraju uspona dolazi se u golemu dvoranu u kojoj je u polušpilji izloženo 17 vrlo realistično izrađenih likova neandertalaca, prikazanih u raznim životnim situacijama. Nakon simboličnog prelaza preko leda slijedi prikaz duhovnog svijeta neandertalaca i njihovih navika. Na kraju je dat prikaz brzog tehnološkog i kulturnog razvoja ljudskog roda. Od izlaza iz muzeja vodi staza do samog nalazišta.

Nakon kratke šetnje Krapinom odvezli smo se konačnom cilju, Zaboku. Zabok je gradić sa 9300 stanovnika smješten u samom središtu Hrvatskog zagorja, udaljen 30 km od Zagreba. Autocesta Zagreb-Macelj i željeznička pruga (Zabok je drugo po veličini željezničko središte u Hrvatskoj) pogodovali su razvoju industrije pa danas u industrijskoj zoni djeluje 217 poduzeća i 256 obrtnika. Većina je proizašla iz nekad jake „Regeneracije“. Najjače aktivnosti su: proizvodnja tepiha, rasvjete, proizvodnja valovitog papira, netkanog tekstila, cementa i betona, furnira, šperploča.
Od zaštićenih spomenika kulture najpoznatiji su dvorac Bračak s park šumom, dvorac Gredice (Gjalski), kapela Sv. Antuna i portal crkve Sv. Jelene Križarice. U Gredicama je, na roditeljskom imanju u vlastelinskoj kući, 1854. god. rođen hrvatski književnik Ljubomil Babić koji je pisao pod pseudonimom Ksaver Šandor Gjalski. Pisao je romane, pripovijetke, kronike, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Najpoznatija su mu djela: „Pod starim krovovima“, „ Za materinsku riječ“, „Na rođenoj grudi“. Teme su mu bile od društveno-političkih, socijalnih do metafizičkih i okultnih. Nepresušno vrelo bio mu je rodni kraj. Istaknuo se i kao prvi kritičar hrvatskog društva u kojem je živio.Umro je u Gredicama 1935. godine. Svake se godine u Zaboku održavaju Dani Gjalskog kojom prilikom se dodjeljuje godišnja nagrada KS Gjalski za najbolje prozno djelo. Njegovo ime nosi osnovna škola u Zaboku i Gradski pjevački zbor.

Nakon srdačnog dočeka i kratkog razgledavanja crkve smjestili smo se u osnovnoj školi u čijem je amfiteatru održan koncert. Gradski pjevački zbor „Gjalski“ započeo je koncert ležernom izvedbom četiriju vrlo dopadljivih skladbi. Prije nastupa mješovitog pjevačkog zbora „Gimpl“ upoznali smo domaćine i publiku s našim radom, a zatim riječi potkrijepili izvedbom pjesmama: ljubavne „ Ružo moja crvena“, napolitanske „Santa Lucia“, „Vilo moja“ i „Uzmi ove ruže“. Uslijedilo je nekoliko podataka o Ravnoj Gori. Nastavili smo s pjesmama: „Milost“, „ Ak sem ti srčeko ranil“ i „ Kaljinka“. Gospođa Blažica Sveticki iz Udruge „Plodovi gorja Gorskog kotara“ predstavila je djelatnost Udruge, turističku ponudu Ravne Gore i manifestacije koje se održavaju u Gorskom kotaru. Nastup je završen izvedbom pjesama: „Gorski kotare moj“, i našim ravnogorskim „ Ka se vrnem“ i „ Ki je Rauna Gara“. Publika nas je nagradila dugotrajnim pljeskom pa smo kao dodatak otpjevali „ Tu je jubav moja“.

Nakon koncerta uslijedilo je druženje i upoznavanje s domaćinima. Osjećali smo se kao u posjeti kod dugogodišnjih prijatelja. Vjerujemo da smo svojim nastupom, uz prezentaciju domaćih pića i namaza koju su priredile vrijedne članice Udruge „Plodovi gorja Gorskog kotara, dostojno predstavili Ravnu Goru i stekli nove prijatelje.

Ljiljana Liker

na vrh

Galerija slika

 "Gorski kotar u metropoli " - 02.04.2011.

Predivan sunčan dan, a pred raspjevanim Gimplima nastup u našoj Metropoli – Zagrebu. Tek što smo krenuli već se slavio Borisov rođendan uz dobru rakiju i pjesmu. Po dolasku u Zagreb popili smo kavicu na Jelačić placu i razgledali štandove. Uslijedila je proba na uređenom travnjaku pod strogom palicom naše Žaki.

Manifestacija Gorski kotar u metropoli i ove se godine tradicionalno održava na Trgu bana Josipa Jelačića u organizaciji Društva "Gorani". Sve su goranske općine predstavile svoje turističko - gastronomske ponude, kulturno - umjetničku baštinu te stare zanate.

Prisutne, Gorane i Zagrepčane, kojih je bilo u velikom broju obišli su i pozdravili predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić.

Ravnu Goru u Metropoli su osim ravnogorske Turističke zajednice, koja je nudila informacije o cjelokupnoj ponudi, predstavljali i članovi Udruge umirovljenika općine sa «Šumskom pričom» ponudivši na kušanje domaći špek, kobasice, čvarke…, ali samo za one koji su se okušali na piljenju ili cijepanju drva, što je za tu priliku pripremljeno kraj ravnogorskih štandova. Za osvježenje se nudila domaća rakija i voda iz ravnogorskog Božjeg studenca, a posebno velik interes, i kod mladih i starih, je izazvao preparirani medvjed. Svoj kraj su dostojno predstavile i Goranske vunarice prezentirajući bogatstvo ručnih radova od vune i Plodovi gorja nudeći degustaciju šumskog eliksira – likera od borovnice i najavljujući brojna ovogodišnja događanja u Ravnoj Gori i Gorskom kotaru.

Posebnu pažnju prolaznika na trgu plijenilo je ravnogorsko šahovsko društvo na čelu sa Zdenkom Jurkovićem koje je na velikom šahovskom polju zaigralo šah velikim drvenim figurama. Partije su odigrali ravnogorski majstor, Ante Jurković i ruski mu kolega, Aleksandar Lisjenko, te učenice šah škole Romana Herljević i Barbara Rački.

U kulturo umjetničkom programu Ravnu Goru je dostojno predstavio Mješoviti pjevački zbor «Gimpl» koji je izveo nove skladbe: Zijahamba, Nane coha, Vilo moja i Ki je Rauna Gara pod vodstvom maestrice Žakline Majetić Mufić.

Na putu kući, po starom dobrom običaju zaustavili smo se u Vukovoj Gorici na odojku i vinu uz smijeh i dobru pjesmu.

Sanja Mulc

na vrh

 2. Festival starina "Iz bakine škrinjice" - 07.05.2011.

"Drugu godinu za redom Festival starina pod nazivom "Iz bakine škrinjice" u organizaciji Udruge "Plodovi gorja Gorskog kotara" i Turističke zajednice općine Ravna Gora pod pokroviteljstvom Općine Ravna Gora i Primorsko goranske županije, održan u Ravnoj Gori, opravdao je razloge za pokretanje jedne takve, hvale vrijedne, manifestacije i i polučio više nego dobre rezultate. Cilj festivala je sačuvati od zaborava goranske običaje, tradiciju te upoznati nove naraštaje sa životom dalekih predaka, a sudeći po dosad iskazanom interesu, Festival u potpunosti ispunjava svoju zadaću....

Na centralnoj svečanosti "Iz bakine škrinjice" u ravnogorskom Domu kulture predstavio se priličan broj goranskih izlagača i gosti iz Zaboka, koji su prikazali tradiciju svoga kraja. U bogatom kulturno umjetničkom programu sudjelovali su i mladi i stari koji svojim djelovanjem obogaćuju društveni život ravnogorskog kraja i čuvaju i oplemenjuju literarnu i glazbenu baštinu...

Poseban doprinos doživljaju tradicijske glazbe i plesova dali su članovi ravnogorskog tamburaškog orkestra HKD "Gora" i folklorna skupina škole s voditeljicom Nedeljkom Poljančić, a za glazbeni ugođaj zaslužni su i Ravnogorski tamburaši, Mješoviti pjevački zbor "Gimpl" i gostujući Gradski zbor "Gjalski" iz Zaboka, tako da je cijelo popodne i večer bilo vrlo živo uz velik broj posjetitelja koji su ispunili Dom kulture do posljednjeg mjesta...“

Novi list, 05.06.2011., Blažica Sveticki

na vrh

Galerija slika

 "Naš kanat je lip" - Poreč - 04.06.2011.

U organizaciji Katedre čakavskog sabora i Pučkog otvorenog učilišta, Poreč 03. i 04.06.2011.g održan je 39. susret pjevačkih zborova pod nazivom „Naš kanat je lip“.
Pokrovitelji ovog susreta su bili Istarska županija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb i grad Poreč. Ove godine festival se održavao i u čast rođenja skladatelja i dirigenta Dušana Prašelja.

„Kanat 39. po redu, ulazeći u najbolje godine, poput vina što prati glazbu, ponovo će nas omamiti ljepotom suzvučja, sklada, ritma i glazbe toliko nam dragog istarskog niza satkanog riječju čakavskog izričaja. Ponovo će nam se predstaviti zborovi i vokalne skupine izvodeći umjetnički obrađene ili dorađene zvuke istarskog težaka, oslikavajući i uljepšavajući svakodnevicu, obogačujući glazbenu paletu sveukupnog glazbenog izražaja“ riječi su skladateljice i predsjednice Programskog i stručnog odbora „Naš kanat je lip“ Đeni Dekleva-Radaković koje najbolje opisuju susret.

I ovogodišnji Kanat započeo je tradicionalnim zajedničkim pjevanjem na Narodnom trgu ispred zgrade Pučkog otvorenog učilišta u 19.30h. Svečano otvaranje je bilo u Istarskoj sabornici u 20 sati.

GIMPL-i su prvi puta nastupali na ovakvom festivalu i izvrsno izveli dvije pjesme pisane u istarskoj ljestvici – „Ča je more“ i „Pipa“. Predstavili su se i sa pjesmom „Ki je Rauna Gara“ pisane na ravnogorskom narječju koja govori i o ljeptama našeg goranskog kraja i jezika.

Kristinka Toljanić

na vrh

Galerija slika

 "Kanat pul Ronjgi" - Ronjgi - 10.06.2011.

Na otvorenoj sceni u Ronjgima i ove je godine održan susret pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije „Kanat pul Ronjgi“. Organizator je bila Ustanova „Ivan Matetić – Ronjgov“ čija je djelatnost višeznačajna jer joj program i aktivnosti zadiru u nekoliko segmenata kulturnih djelatnosti: glazbeno-scenska, muzejska, izložbeno-galerijska, izdavačka, manifestacijska... Svake godine, pored susreta pjevačkih zborova organiziraju manifestacije: „Matetičevi dani“, folklornu manifestaciju „Mantinjada pul Ronjgi“, susrete učenika osnovnih škola „Proljeće u Ronjgima“, susrete muzičkih škola iz Rijeke i Pule.

Na ovogodišnjem susretu nastupilo je 18 zborova: MPZ KUU „Jeka Primorja“, Ženski zbor KUD „Učka“ - Matulji, združeni zborovi: MPZ DVD Drenova, MPZ KUD „Halubijan“ -Viškovo i Pjevački zbor liječnika - Rijeka, PMZ „Matko Laginja“-Klana, Pjevački zbor „Vrelo“-Fužine, MPZ DVD Opatija, Združeni zborovi: Ženski pjevački zbor Marinići i Ženski zbor „Korezin“- Čavle, KUD „Martin Matetić“– Jadranovo, MPZ „Bazovica“- Rijeka, Vokalni sastav KGU Delnice, MPZ KUD „Neven“- Selce, MPZ Hrvatske čitaonice Trsat, MPZ „Maestral“- Veprinac, MPZ KUD „Sloga“- Hreljin i MPZ „Gimpl“– Ravna Gora. Svaki od zborova izveo je po dvije pjesme. Na kraju koncerta svih petstotinjak pjevača zajednički je, pod ravnanjem dirigenta Darka Čargonje, izvelo pjesme „Draga nam je zemlja“ Ivana Matetića - Ronjgova i „Pipa“ koju su na tekst Drage Gervaisa komponirali Andrej Baša i Dušan Prašelj.

Ovogodišnji susret bio je posvećen dirigentu i kompozitoru Dušanu Prašelju u povodu njegovog osamdesetog rođendana. Dušan Prašelj rođen je 19. prosinca 1931. godine na Sušaku. Osnovnu i srednju glazbenu školu pohađao je na Sušaku gdje je upoznao Ivana Matetića - Ronjgova i uz njega se oduševio istarsko-primorskim glazbenim izrazom. Glazbenu akademiju završio je u Zagrebu. Vodio je Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“ i Zbor Društva Istrana i Primoraca. Studirao je i diplomirao dirigiranje u Beču. Neko vrijeme radio je kao dirigent i direktor HNK „Ivan Zajc“ u Rijeci. Od 1977. bio je tajnik Društva „Ivan Matetić Ronjgov“, a od prerastanja u Ustanovu do 2007. upravitelj. Inicirao je sve manifestacije koje Ustanova i danas organizira. Više od dvadeset godina vodio je zbor „Jeka Primorja“ s kojim je postigao zapažene uspjehe u zemlji i na europskoj razini. Skladao je stotinjak zborskih pjesama, dva glazbena recitala, Domaći glas i Staroslavensku misu. Posljednja je Misa ritmica latina od pet stavaka za mješoviti zbor, soliste i orkestar. Utemeljitelj je Riječkog oratorijskog zbora Ivan Matetić –Ronjgov.

„Saki neka stori svoju dužnost, saki neka svoj talent stavi u službu svojega naroda i njegove duhovne i materijalne kulture!“

Ivan Matetić-Ronjgov

Ljiljana Liker

na vrh

 Stara Sušica - Proslava blagdana sv. Antuna Padovanskog - 11.06.2011.

Mještani Stare Sušice već nekoliko godina slave blagdan svog zaštitnika sv. Antuna Padovanskog. Ove godine su organizatori po prvi puta na tu svečanost pozvali MPZ "Gimpl" što je sa zadovoljstvom prihvaćeno. Nakon uvodne riječi predsjednika M.O. Stara Sušica MPZ "Gimpl" je započeo prigodni program pjesmama: "Ki je Rauna Gara" i "Vilo moja". Uslijedio je skeč "Čehanje perja" koji su uz mnogo humora i svirke izvele članice Udruge žena Senjsko. Svi prisutni bili su nakon toga opušteniji i radosniji. Nakon programa uslijedilo je otvorenje autobusne stanice uz blagoslov našeg velečasnog. Mješoviti pjevački zbor je tom prigodom otpjevao pjesme: "Milost", "Siyahamba" i "Nane coha".

U procesiji kroz mjesto do Crkvice, predvođeni Puhačkim orkestrom iz Lovrana, sudjelovali su vatrogasci, pjevači zbora "Gimpl", članice Udruge žena Senjsko, crkveni zbor sv. Terezije Avilske i mnoštvo mještana. Svi su nazočili svetoj misi održanoj pored crkvice i procesnom blagoslovu u crkvi.

Prilikom upada Turaka 1568. godine, kao i sav okolni kraj, Crkva sv. Antuna Padovanskog opljačkana je i spaljena. Na mjestu stare crkve 1864. godine izgrađena je sadašnja crkva. To je jednostavna građevina višestranog svetišta. Iznad ulazne fasade nalazi se zvonik. Preko puta se nalazi prekrasan dvorac. Nekada je to bio stari frankopanski grad koji Turci nisu uspijeli nikada zauzeti. Na prijelazu s 19. u 20. stoljeće nadograđeni su kula i toranj i dvorac je dobio današnji oblik. Restauriran je u romantičnom duhu svoga vremena.

Svi izvođači i posjetitelji počašćeni su kotlovinom i pićem. Tako okrijepljeni nastavili su druženje uz svirku i pjesmu.

Anita Vančina

na vrh

Galerija slika

Sv. Vid - Kupjak - 18.06.2011.

"U organizaciji Mjesnog odbora Kupjak u Kupjaku je svečano proslavljen blagdan svetog Vida i dan mjesta u prisustvu gotovo svih mještana Kupjaka kao i brojnih gostiju. U jutarnjim satima u centru Kupjaka upriličeno je svečano otkrivanje info panoa nakon čega je održana koncelebrirana Sveta misa u Crkvi svetog Vida. Nakon mise uslijedio je nastup Crkvenog zbora iz Skrada i Mješovitog pjevačkog zbora "GIMPL" iz Ravne Gore koji su svojim programom goranskih pjesama razgalili i oduševili brojne Kupjačane i goste. Druženje je nastavljeno pred Crkvom uz podjelu graha i svirku Veselih pajdaša. Proslava dana mjesta nastavljena je u subotu 26. lipnja kada je organizaciji Sportskog društva, Mjesnog odbora i bistroa "Lipe" Kupjak održan tradicionalni malonogometni turnir."

Tekst preuzet s www.ravnagora.hr

na vrh

Međunarodni koncert - SPC Ravna Gora - 10.07.2011.

Vrlo topao i sunčan dan izmamio je na trg ispred ljetne pozornice mnoštvo turista i mještana Ravne Gore. Za MPZ "Gimpl“ bio je to izniman dan jer su po prvi puta organizirali međunarodni koncert. Uz stare prijatelje, zbor "Rondo Histriae" iz Pule, nastupio je zbor "Les Garrigues" iz Francuske. Koncert su otvorili domaćini pjesmom "Ki je Rauna Gara" te nastavili klapskim pjesmama "Ružo crvena" i "Vilo moja", ruskom ciganskom pjesmom "Nane coha" i pjesmom "Pipa" na istarskoj ljestvici.

Slijedeći je nastupio mješoviti pjevački zbor "Rondo Histriae" koji djeluje od 2004. pod dirigentskom palicom maestre Vinke Burić. Zbor njeguje program vrlo širokog spektra: istarske skladbe, klasične skladbe, obrade iz područja etno, pop i rock glazbe. Zbor je nastupao širom lijepe naše, a prvi koncert izvan Pule održao je upravo u Ravnoj Gori u prosincu 2004. godine. Nastupao je u Francuskoj, Srbiji i Slovačkoj. Na 30. Festivalu zborskog pjevanja "Viliam Figuš Bystri" održanom 2007. u Banskoj Bystrici u Slovačkoj zbor je osvojio drugo mjesto i zlatnu lentu. 2008. godine na 43. "Mokranjčevim danima" u Negotinu bili su apsolutni pobjednici, a na Državnom natjecanju u Novigradu 2010. osvojili su drugo mjesto. Predstavili su se skladbama: dalmatinskom "Misečina", Prašeljevom "Pred vratih", s "Moon river“, "New York“, "Smoke gets in your eyes“ i makedonskom "Humoreska“.

Koncert su završili gosti iz malog gradića Saint Bauzille de Montmel sa sjevera Montpelliera u Francuskoj, mješoviti pjevački zbor "Les Garrigues“ što u prijevodu znači makija. Zbor je osnovan 1982. godine. Njeguje tradiciju pjevanja na okcitanskom jeziku koji se od davnina govori u južnom dijelu Francuske. Veći dio repertuara čine sakralne i profane pjesme iz područja oko Mediterana, ali se na programu mogu naći i pjesme anglosaksonske i slavenske baštine. Zbor svake godine u srpnju organizira gostovanja po Europi što rezultira razmjenama sa drugim zborovima i obogaćivanjem repertuara. Svojim raznovrsnim nastupom oduševio je brojne slušatelje i sudionike koncerta.

Zborovi su nakon koncerta nastavili druženje uz pjesmu do poznih sati, a Francuzi su stanovnicima ulice Matanovci u ranim jutarnjim satima otpjevali i serenadu.

Ljiljana Liker

na vrh

Galerija slika

Međunarodni koncert u Puli – 12. 07.2011.

U utorak 12. srpnja u koncertnoj dvorani "Rondo" u Rojcu održan je koncert na kojemu su nastupili mješoviti pjevački zborovi „Les Garrigues“ iz Francuske, MPZ "Gimpl“ iz Ravne Gore te "Rondo Histriae" iz Pule. Na programu su bila djela raznih autora iz mnogih zemalja. Domaćini su se predstavili pjesmama: "Misečina", "Pred vratih Poreča", "Moon river", "New York, New York", "Smoke gets in your eyes" i "Makedonskom humoreskom". Zatim je nastupio zbor "Gimpl" s pjesmama: "Ča je more", "Pipa", "Vilo moja", "Nane coha", "Siyahamba“ i "Ki je Rauna Gara". Najveće oduševljenje izazvao je zbor "Les Garrigues" koji je izveo slijedeće skladbe: "Sant lo sehnor", "Gerusaleme", "Sto mi e milo“, "Dale si le das", "Tourdion" i "Al vent". Posebno iznenađenje pripremili su klapskom izvedbom dalmatinske pjesme "Paun leti".  Na kraju koncerta svi sudionici  izveli su zajednički pjesmu "Bongo, Bongo".

Ljiljana Liker

na vrh

PanFest - 23.07.2011.

23. srpanj, jutro, 10:00 sati, kiša i magla, temperatura zraka 15C – baš danas moramo održati PanFest. Vremenski uvjeti ne slute na dobro. Kvare nam cijeli plan. Druženje na otvorenom, pjevanje na ljetnoj pozornici ispred SPC-a – sve postaje upitno. Ali nema odustajanja. PanFest je odavno dogovoren, pjevački zborovi su na putu k nama i sve se mora odraditi. Sastali smo se ispred SPC-a u podne, a onda krenuli šumskoj idili. Kuća Bijele ruže čekala nas je spremna. U kaminu je gorjela vatra, stolovi su nudili razna pića za okrjepu, a kiša nas je i dalje neumorno pozdravljala. Raspoloženje je od prvoga trenutka bilo na vrhuncu. Počelo je pjesmom kojoj su se svi pjevači spremno pridružili. Ova godina bila je posebna i po sportskim igrama koje su bile pripremljene za zborove. Animatorice Marijana Rački i Maja Gudac, članica našeg pjevačkog zbora, pripremile su mnoštvo uzbudljivih igara kojima su se svi pjevači s veseljem odazvali. Situacija je bila prilično napeta, svi su se borili za bodove i plasman svog zbora, ali MPZ Gimpl istakao se u većini igara i pobijedio. Poseban trenutak i vrhunac druženja bio je osmišljavanje melodije za stihove koje je napisala naša članica Olga Kruljac. Pjesma Zapjevaj s nama postala je himna PanFesta, a najoriginalniju melodiju za stihove osmislili su pjevači iz MPZ-a Drenova. Uz ukusan lovački gulaš i palentu druženje smo privodili kraju i tako šumsku priču ostavili neispričanu za sljedeću godinu kada slijedi nastavak.

Drugi dio PanFesta trebao se održati ispred SPC-a na ljetnoj pozornici. Iako je kiša prestala, sivi oblaci nad Ravnom Gorom nisu ulijevali sigurnost i odlučeno je da će se pjevati u prostoru kuglane. Nažalost, mjesta u kuglani nije bilo dovoljno i za slušatelje koji su dolazili nakon 18 sati. MPZ Gimpl predstavio se prvi i oduševio sve prisutne. Svojim je repertoarom predstavio svoj rad tokom godine i najavio planove u budućnosti. Uz MPZ Gimpl predstavili su se i Lovački zbor iz Klane, združeni zborovi iz Drenove, KUD Vrelo iz Fužina i KGU Delnice iz Delnica. Prekrasno druženje, odlično pjevanje i sklopljena prijateljstva obilježila su 7. PanFest. Zadovoljstvo je bilo očito kod slušatelja, pjevača i voditelja, a druženje je nastavljeno u kafiću Fancy gdje je za atmosferu i pjesmu bila zadužena grupa Barabe. Lijepa sjećanja i ljepotu koju Ravna Gora pruža ponijeli su svi sudionici PanFesta u svoje krajeve, a to je i bit PanFesta. 

Žaklina Majetić Mufić

na vrh

Galerija slika

Kraljevo, Stari Laz - 20.08.2011.

Prekrasan sunčan dan na Starom Lazu okupio je velik broj gostiju i mještana na blagdanu sv. Stjepana Kralja tj. Kraljeva.

Pjevački zbor "Gimpl" bio je pozvan da svojim nastupom uveliča taj dan. Nakon nogometnog druženja i Svete mise u Crkvi sv. Stjepana, svi su se okupili ispred Vatrogasnog doma na Starom Lazu. Sve prisutne pozdravila je teta Božena u ime Mjesnog odbora Stari Laz i najavila naš nastup. Zbor se predstavio pod vodstvom Žakline Majetić-Mufić predstavio sa šest pjesama. To su bile: Ki je Rauna Gara, Nane coha, Pipa, Siyahamba, Vilo moja i Ruža crvena. Uz zbor nastupili su i Ravnogorski tamburaši.

Svim uzvanicima bili su podjeljeni grah i piće. Popodnevno druženje nastavilo se uz svirku i pjesmu svima znanih „Lazarskih muzikanata“. Zabava je nastavljena uz svirku Auswinkla duboko u noć.

Nataša Ružić

na vrh

Galerija slika

Dani lana - 04.09.2011.

U nedjelju, 4. rujna u Ravnoj Gori su se održali Dani lana. Bila je to prilika da na jednom mjestu doznate sve o proizvodnji lana u Ravnoj Gori kroz sjećanja i priče o lanu u Hrvatskoj te uz kulturno-umjetnički program i degustacije starinskih pića i jela.

Sunčano nedjeljno poslijepodne mnogi ravnogorci i njihovi gosti su iskoristili i posjetili ovu manifestaciju.

Naime, lan (Linum usitatissimum L.) je jedna od najstarijih i najzanimljivijih biljaka, čije je podrijetlo iz Mezopotamije. Lanene sjemenke se uzgajaju preko 5 000 godina u umjerenim i tropskim područjima, gdje se upotrebljavaju u različite svrhe. Stari Grci i Rimljani koristili su ga u prehrani, miješajući lan s kukuruznim brašnom prilikom pripreme kruha te također kao lijek za probavne smetnje. Sve do danas lan se koristi u kulinarske i ljekovite svrhe te za proizvodnju tekstila, a u Europi je i najstariji izvor ulja.

U kulturno umjetničkom dijelu programa su nastupili su MPZ Gimpl, gosti iz Primorja, KUD Žažara iz Zlobina i KUD-a »Lanterna« iz Kraljevice te Ravnogorski tamburaši.

Kristinka Toljanić

na vrh

Galerija slika

Dani krumpira, Fužine - 01.10.2011.

Objavljeno u Novom listu 03.10.2011.:

Svirali, pjevali i kuhali
U Fužinama se uz krumpir delicije i bogatu ponudu najraznovrsnijih goranskih proizvoda (od suvenira do mirisa i proizvoda od lavande, bobičastog voća...) uživati moglo i u glazbi. Tako su, dok se kuhao krumpir gulaš, igralištem kružili i svirali Tamburaši iz Liča, a potom su u prigodnom glazbenom programu nastupile i ženska klapa "Teha" iz Cresa, muška klapa "Morčići" iz Rijeke, mješoviti pjevački zborovi "Drenova" "Rondo Histriae" (Pula) i "Gimpl" (Ravna Gora), KGU "Delnice", Pjevački zbor "Vrelo" (Fužine) te grupa "Enigma". Štoviše, većina ovih glazbenika formirala je i ekipe za natjecanje u kuhanju bezmesnog gulaša od krumpira pri čemu su se svi jako dobro zabavili i – nahranili.

na vrh

Galerija slika

Bundevijada - 08.10.2011.

08.10.2011. godine na Vrbovskom je održana manifestacija „Bundevijada“. Više o tome je objavljeno u Novom listu 02.10.2011.g.:

"Sljedećeg je vikenda na redu već sedmo izdanje sve uglednije i prihvaćenije "Bundevijade", tradicionalne priredbe kojom se u organizaciji TZG Vrbovsko na originalan način slavi jesen i darovi prirode čovjeku. I ovog će puta "Bundevijada" biti dvodnevna manifestacija koja će početi u subotu u 10.30 u Domu kulture Vrbovsko izložbom autohtono uzgojene hrane i običaja Gorskog kotara, a velika novost ovom će prigodom biti snimanje milenijske fotografije čuvenog Šime Strikomana koji će točno u 12 sati na stadionu NK "Vrbovsko" početi snimanje fotografije "Bundeva". Sat kanije sedmo izdanje "Bundevijade" otvorit će gradonačelnik Vrbovskog Željko Mirković, a u programu koji će potom uslijediti predstavit će se, sve do večernjih sati razni izvođači (Mješoviti pjevački zbor "Gimpl" Ravna Gora, Folklorni ansambl I.G. Kovačić iz Zagreba, KUD-ovi "Tounjčica", "Halubjan" (Viškovo), "Frankopan" (Bosiljevo), "Gomirje". Udruge žena "Senjsko", "Pri Kupe" (Lukovdol) Dječja udruga "Krijesnica" (Lukovdol), Dječji vrtić "Bambi" (Moravice), "Goranske vunarice" (Ravna Gora), Kreativna skupina Učeničke zadruge "Kamačnik", Roby Art (Jurdani), Klemenc d.o.o....“

na vrh

Galerija slika

Dan Općine i Župe Ravna Gora - 15. - 17.10. 2011.

Rođendan Općine u znaku pjesme, plesa i sporta

Protekli je vikend za Ravnogorce bio u znaku različitih priredaba kojima je obilježen Dan Općine i Župe Ravne Gore. Tako je u petak u OŠ dr. Branimira Markovića prigodnim aktivnostima proslavljeno 225 godina postojanja školstva u Ravnoj Gori, a subota je donijela niz raznovrsnih sadržaja – ravnogorski godišnji sajam, koncert i mimohod Puhačkog orkestra "Sloga", koncelebriranu svetu misu kojoj su u Crkvi svete Terezije Avilske nazočili gosti iz zabočkog Zbora "Gjalski" i ravnogorskog Mješovitog pjevačkog zbora "Gimpl", ženski šahovski turnir ŠK "Goranka", nogometnu utakmicu veteranskih sastava "Goranke" i "Halubjana" te Ravnogorsku večer kojom su u organizaciji TZO Ravna Gora, "Ravnogorskih tamburaša" i TŠK "Ravnogorac" subotnja zbivanja kraju privedena plesom i pjesmom.

Novi list, 17.10.2011. Marinko Krmpotić

Svečanu sjednicu Općine Ravna Gora 17.10.2011. , prema riječima mnogih prisutnih, uljepšao je u nastup pjevačkog zbora "GIMPL" koji je tom prilikom izveo dvije pjesme: "Ki je Rauna Gara" i "Iznad duge“.

Voditeljica pjevačkog zbora Žaklina Majetić Mufić, prof. jedna je od dobitnica Pohvalnice Općine Ravna Gora.

na vrh

Galerija slika

"Grobnička jesen" – 21.10.2011.

Katedra čakavskoga sabora Grobinšćine organizirala je i ove godine već 19.-u po redu znanstveno-kulturno-zabavnu manifestaciju "Grobnička jesen". U frankopanskom Kaštelu i Domu kulture u Čavlima održati će se 40-ak koncerata, izložbi likovnih i literalnih radova, priredbi učenika osnovnih škola i vrtića te niz radionica. Manifestacija je započela 18. rujna otkrivanjem skulpture "Tancurica" kipara Zvonimira Kamenara Funčija i koncertom pjevačkih zborova "Sloga" iz Hreljina i MPZ "Matko Laginja" iz Klane. Završetak će biti 10. prosinca kada će se održati završnica festivala "Grobnička skala".

U sklopu "Grobničke jeseni" svaki se tjedan pod nazivom "Večeri svilom tkane" održavaju koncerti pjevačkih zborova i klapa. U najzapadnijem frankopanskom kaštelu nekadašnje Vinodolske kneževine Grobnik 21. listopada nastupili su Mješoviti pjevački zbor Narodne čitaonice Trsat i MPZ "Gimpl" iz Ravne Gore.

Davne 1895. godine, u sklopu Narodne čitaonice Trsat, započeo je s djelovanjem muški pjevački zbor "Primorski Hrvat" s ciljem očuvanja hrvatskih nacionalnih prava ugroženih isprva od Mađara, a kasnije od Talijana. Zbor je kasnije postao mješoviti. Nastupa u Hrvatskoj i u inozemstvu, a posebno je bio zapažen nastup ženskog dijela zbora prilikom posjeta pape Ivana Pavla II Trsatu. MPZ Narodne čitaonice Trsat predstavio se s nekoliko primorskih i domoljubnih pjesama. Iza zbora nastupila je njihova ženska klapa i izvela tradicionalne primorske i dalmatinske klapske pjesme.

MPZ "Gimpl" uvodno se predstavio ravnogorskom "Ki je Rauna Gara". Uslijedile su čakavske "Ča je more" i "Pipa" što je izazvalo oduševljenje u gledalištu. Lirska "Iznad duge" utišala je i vjerojatno raznježila slušatelje. "Nane coha" i "Siyahamba", kao i na drugim nastupima, podigle su atmosferu u dvorani i nagnale publiku da pljeskom u ritmu poprati pjesme.

Pjevači su se i nakon koncerta družili uz pjesmu, dobro vino i izvrsne kolače.

Ljiljana Liker

na vrh

Blagdan Svih Svetih - 01.11.2011.

Za sve one koji su otišli prerano... gledajući nebo kažemo sebi da bdiju nad nama. Često mislimo na njih, ujutro, navečer, promatranjem zvijezda, datuma, mjesta, mirisa, pjesme...

U znak sjećanja na sve one koji su nas napustili, na mjesnom groblju u Ravnoj Gori u 15 h održana je Sveta Misa. Zbor "Gimpl" je otpjevao pjesme "Milost" i "Bliže o Bože moj", a Crkveni zbor pjesmu "Na grobu“.

Kristinka Toljanić

na vrh

Goranska riječ kroz pjesmu i ples - 12.11.2011.

U subotu 12.11.2011. godine išli smo u Skrad gdje se održavala manifestacija "Goranska riječ u pjesmi i plesu".

Predstavili su se gradovi - Čabar sa svojim heligonkašima, Delnice s KUD-om Delnice i folklornom sekcijom te Vrbovsko s Udrugom žena "Senjsko" koji je izveo humoresku "Pušiona"

Općine koje su se predstavile u Skradu bile su - Mrkopalj s Tamburaškim sastavom "Sungerski lug", Lokve je predstavilo društvo "ljubitelji Lokvarskih starina". Skrad, kao domaćina, predstavio je KUD Zeleni Vir i Nevenka Grgurić Delač.

MPZ Gimpl predstavljao je Ravnu Goru i to s nekoliko pjesama: Kaljinka, Nane Coha, Syahamba.

Posjetitelji su bili zadovoljni nastupom izvođača. Nakon nastupa svi zajedno nastavili smo druženje uz pjesmu i smijeh.

Natalija Kruljac

na vrh

CASTRUM - cjelovečernji koncert - 19.11.2011.

U nastavku realizacije programa ovogodišnje Grobničke jeseni, ovoga je tjedna na redu jedan nesvakidašnji događaj jer se u subotu, pod pokroviteljstvom Predsjednika RH dr. sc. Ive Josipovića, održava prvi cjelovečernji koncert najvećeg mješovitog pjevačkog zbora u Hrvatskoj – Castruma.

Castrum je na inicijativu grobničke Čakavske katedre osnovan u rujnu prošle godine. Organizacija ovog jednogodišnjeg projekta  bila je na voditeljici Katedrinih programa Vlasti Juretić, dopredsjedniku Katedre Čakavskoga sabora za Grobnišćinu Vinku Škaronu i ravnatelju Ustanove Ivan Matetić Ronjogov Darku Čargonji. Naravno, pored njih vrlo zahtjevan su posao obavili svi voditelji zborova i vokalnih skupina koji su godinu dana pripremali pjevače jer Castrum čini oko 500 pjevača iz pjevačkih zborova, vokalnih skupina I KUD-ova s područja Primorsko-goranske županije: BAZOVICA-RIJEKA, umj. vod. Maja Dobrila / DVD DRENOVA-RIJEKA, HALUBJAN-VIŠKOVO i ZBOR LJEČNIKA RIJEKA-RIJEKA, umj. vod. Zoran Badjuk / DVD OPATIJA-OPATIJA, umj. vod. Damir Smerdel / GIMPL-RAVNA GORA, umj. vod.  Žaklina Majetić Mufić / KUD IVE JURJEVIĆ-OMIŠALJ, umj. vod.  Petja Tataj / KGU DELNICE-DELNICE, umj. vod. Jasna Jakovac / LOVOR-LOVRAN, umj. vod. Metod Sironić / MATKO LAGINJA-KLANA, umj. vod. Nedjeljka Srebovt / SLOGA-HRELJIN i RONJGI-VIŠKOVO, umj. vod. Darko Čargonja / STUDENTSKI VOKALNI STUDIO -  RIJEKA, umj. vod. Helga Dukarić Dangubić / TRSAT-RIJEKA, umj. vod. Vinko Badjuk / Vokalna skupina KUD-a ZVIR-JELENJE,  umj. vod. Davor Juretić / ZVIJEZDA DANICA–KRALJEVICA, umj. vod. Darko Đekić / KOREZIN-ČAVLE i MARINIĆI-RIJEKA, umj. vod. Mladen Žmak.

Repertoar za subotnji koncert su krajem 2010. godine zajednički odredili umjetnički voditelji svih zborova i vokalnih skupina. Organizator-grobnička Čakavska katedra je postavila samo jedan uvjet - da od 11 pjesama,  odaberu četiri koje su na grobničkoj čakavštini. Svi su umjetnički ravnatelji taj uvjet prihvatili te tako grobnička Čakavska katedra  upravo aktualno proglašenje grobničke čakavštine zaštićenom nematerijalnom baštinom RH slavi na doista izuzetan način – pjesmom 500 pjevača koji čine Castrum.

Tekst je preuzet s web stranica KATEDRE ČAKAVSKOG SABORA GROBINŠĆINE.

Zbor Castrum je izveo sljedeće pjesme:

• Istarska narodna himna
• Ča je more
• Moj kraj
• Splet primorskih pjesama
• Sunce na kvarnere
• Pipa
• Grobinšćino lipi moj kraju
• Briškula
• Gorski kotare moj
• Vilo moja
• Tu je jubav moja

Kristinka Toljanić

na vrh

Gostovanje u Marinićima - 16.12.2011

Požrtvovne članice Ženskog pjevačkog zbora Marinići organizirale su i ove godine, već tradicionalni, Božićno-novogodišnji koncert. Unatoč nevremenu, vjerni poklonici glazbe došli su uživati u nastupima brojnih izvođača. Koncert su otvorile organizatorice pod vodstvom maestra Žmak Mladena izvevši tri prigodne božićne pjesme. Simbolički su unijele u dvoranu svijetlo Božića i toplinu najdražeg obiteljskog katoličkog blagdana.

Nakon njih nastupila je Vokalna skupina "Rosa" iz Voloskog. Njihova solistica izazvala je buru oduševljenja u publici proživljenom i emocijama nabijenom izvedbom pjesme "Vladarica". Dokazala da time da pjevanje "iz srca i duše" pruža ljudima više radosti nego li glazbeno savršena izvedba bez emocija.

Nakon njih, po tri pjesme izveli su ženski zborovi "Korezin" Čavle i "Učka" Matulji. Zadnji je nastupio Mješoviti pjevački zbor "Gimpl" izvevši slijedeće skladbe: "U to vrijeme godišta", "Milost", "Pipa", "Iznad duge" i "Siyahamba". Koncert je završen zajedničkim nastupom svih zborova, koji su ujedno i članovi najbrojnijeg hrvatskog zbora "Castrum". Pod ravnanjem voditeljice Žakline Majetić Mufić i uz muzičku pratnju Žmak Mladena otpjevali su pjesme: "Vilo moja" sa solistima Majetić Borisom i Podobnik Tomislavom te "Gorski kotare moj".

Nakon programa još je dugo potrajalo prigodno druženje uz obilje dobre hrane i pića te nezaobilaznu pjesmu i ples.

Ljiljana Liker

na vrh

Ususret Božiću - 24.12.2011

Gle, tiho se spušta Sveta noć,
u kućama svjetla se pale,
a s neba se spuštaju, tiho šuškaju
snježne pahuljice male.
Dok ulicom pada meki snijeg,
na jelama pale se svijeće,
i ljudi se raduju, jele blistaju,
čuje se pjesma sreće....

24.12.2011. u 17 h ispred SPC-a Goranka u susret Božiću pjevali smo božićne pjesme. Radujte se narodi, Svim na zemlji, Narodi nam se, Syahamba, Gorski kotare moj... neke su od pjesama koje su se mogle čuti.
Bijele pahulje snijega napravile su još svečaniji ugođaj Badnje večeri.

Kristinka Toljanić

na vrh

Božićno - novogodišnji koncert u Ravnoj Gori - 29.12.2011

Prije ulaska u Novu 2012. godinu, točnije 29.12.2011., u Domu kulture održan je tradicionalan Božićno-novogodišnji koncert MPZ Gimpl i Crkvenog zbora sv. Terezije Avilske. Bogatom programu doprinijeli su dragi gosti i prijatelji MPZ Gimpl. Pjesme o radosti, ljubavi, praštanju, sreći, blagostanju i darivanju probudile su kod svih prisutnih Božićni duh.
Prvi se publici predstavio Crkveni zbor sv. Terezije Avilske s tri pjesme. Izveli su Svetu noć, ravnogorsku obradu Tihe noći gdje je solo dionicu otpjevala najmlađa članica crkvenog zbora Nikolina Ferderber. Izveli su još pjesme Svim na zemlji i Raskrilila se sveta noć.
Nakon njih je nastupio združeni ženski zbor Marinići i Korezin, a kao treći izvođač večeri nastupio je ženski pjevački zbor Učka. Zatim su atmosferu razigrali Ausswinkl muzikanti koji su i nakon završetka programa zabavljali prisutne. Poslije njih su nastupili združeni zborovi DVD Drenova i Halubjan iz Viškova te domaćin MPZ Gimpl s četiri skladbe: U to vrijeme godišta, Carolu del focolare, Iznad duge i Syiahambu.
Posljednji izvođač večeri bila je muška klapa Boškarin iz Huma. Njihove tradicionalne istarske pjesme o vinu do suza su nasmijale našu publiku. Svi izvođači zajedno na kraju programa izveli su tri pjesme. Publiku je pozdravio i velečasni Robert Reimman.

Za sve izvođače pripremljen je domjenak s pečenkom, raznim salatama i kolačima. Bez obzira što se koncert održao u tjednu, zabava se odužila do poslije ponoći. Svi su imali samo riječi hvale za organizaciju i izvođače.

Sara Ružić

na vrh